Emocionalno prejedanje je složen problem koji često proizilazi iz pokušaja suočavanja sa stresom, anksioznošću, tugom ili dosadom.
Ashwagandha kao adaptogena biljka može biti korisna u smanjenju stresa i anksioznosti, što može doprineti smanjenju emocionalnog prejedanja.
Iako isprva ashwagandha i emocionalno prejedanje nisu direktno povezani, njihova veza je neraskidiva i vrlo duboka.
Tako i poslednja istraživanja svedoče o uticaju ashwagandhe kada je u pitanju emocionalno prejedanje.
Adaptogeni su generalno supstance koje pomažu telu da se prilagodi stresu i normalizuju telesne funkcije. Jedana od njih je svakako i ashwagandha.
Postoji nekoliko načina na koje ona može pomoći u smanjenju emocionalnog prejedanja.
Pre svega, umanjuje stres koji često dovodi do preterane želje za hranom. Takođe, ashwagandha povećava energiju i poboljšava raspoloženje.
To direktno utiče na regulaciju šećera u krvi i sprečava potencijalno emocionalno prejedanje.
Emocionalno prejedanje na nervnoj bazi je česta pojava kod ljudi koji koriste hranu kao način suočavanja sa stresom, anksioznošću, tugom ili drugim intenzivnim emocijama.
Ova pojava može biti povezana sa različitim psihološkim i emocionalnim stanjima. Najčešći uzroci emocionalnog prejedanja su stres, depresija i pomenuta anksioznost, dosada i usamljenost, ali i navike stečene u detinjstvu.
Kada je osoba pod stresom, telo oslobađa hormon kortizol. On može povećati apetit i želju za hranom bogatom mastima i šećerima.
Ovo je jedan od najčešćih uzroka emocionalnog prejedanja.
Osobe koje pate od anksioznosti ili depresije često traže utehu u hrani, što može privremeno poboljšati raspoloženje.
Ovde ashwagandha može biti korisna i objašnjenje sledi u nastavku.
Poznato je da ljudi često jedu i kada im je dosadno ili su usamljeni.
Ukoliko su roditelji decu nagrađivali hranom ili koristili hranu za utehu, mogu se u zrelijem dobu razviti navike da posežu za hranom u stresnim situacijama.
Sve navedeno otvara pitanje u vezi sa prepoznavanjem emocionalnog prejedanja. Ono nije uvek najočiglednije i nekada se učini da je u pitanju samo glad kao telesna potreba.
Emocionalno prejedanje dolazi iznenada, dok fizička glad raste postepeno. Takođe, žudnja za specifičnom hranom može biti znak za emocionalno prejedanje.
Takva glad često uključuje želju za određenom vrstom hrane, obično onom bogatom šećerom ili mastima. Tu se javlja i prejedanje bez osećaja sitosti. Kada se konzumira hrana zbog emocija, često se ne oseća sitost.
Osećaj krivice nakon jela je još jedan način prepoznavanja. Nakon emocionalnog prejedanja, često se javlja osećaj krivice ili posramljenja.
Emocionalno prejedanje je kompleksan problem, ali sa odgovarajućom podrškom i strategijama, moguće je razviti zdraviji odnos prema hrani i naučiti kako se nositi sa stresom na konstruktivniji način.
Takođe, mnogi psiholozi, psihopterapeuti i nutricionisti emocionalno prejedanje opisuju kao ponašanje gde osoba koristi hranu kao način da se nosi sa negativnim emocijama.
To su najčešće stres, tuga ili dosada. Umesto da jede zbog fizičke gladi, osoba jede da bi se osećala bolje ili da bi se privremeno oslobodila neprijatnih emocija.
Prepoznavanje okidača je veoma važno. Osoba može voditi dnevnik ishrane kako bi identifikovala situacije ili emocije koje pokreću prejedanje.
Alternativne aktivnosti su još jedna bitna stavka.
Postoje razni načini da se osoba nosi sa stresom i emocijama. Tu spadaju vežbanje, meditacija, čitanje ili razgovor sa prijateljem.
Poznate su i mindfulness tehnike.
Praktikovanje svesnosti može pomoći u fokusiranju na trenutak i prepoznavanje razlike između fizičke i emocionalne gladi.
Stručna pomoć je još jedna metoda. Razgovor sa terapeutom ili nutricionistom može pružiti podršku i strategije za upravljanje emocionalnim prejedanjem.
Emocionalno prejedanje ima nekoliko karakterističnih simptoma koji ga razlikuju od fizičke gladi i normalnog jedenja. Prepoznavanje ovih simptoma može pomoći u identifikaciji problema i njegovom rešavanju.
Pomenuta iznenadna ili nagla glad je najizraženiji simptom. Ona se često pojavljuje iznenada i oseća se kao hitna potreba za hranom, dok fizička glad raste postepeno.
Specifične žudnje za hranom predstavljaju takođe jedan od znakova. Emocionalno prejedanje često se dešava između obroka ili kasno noću.
Jedanje do osećaja nelagodnosti je posledica koja u najvećoj meri opterećuje želudac.
Pored toga, izražen je i nedostatak kontrole.
Na kraju, moguće je da se pojavi osećaj krivice i srama.
Pored svega pobrojanog, često je i skrivanje hrane. Ljudi koji se emocionalno prejedaju mogu skrivati hranu ili jesti sami kako bi izbegli osećaj osude ili stida pred drugima.
Na kraju, jedan od simptoma jeste i osećaj praznine.
Iako hrana može pružiti privremenu utehu, nakon prejedanja često ostaje osećaj emocionalne praznine i nezadovoljstva.
Smanjenje stresa i pravilna ishrana su opšti saveznici kada je reč o održavanju zdravlja i dobrobiti organizma. Određene strategije i namirnice mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju emotivnog stanja.
Konzumiranje raznovrsne i uravnotežene ishrane bogate voćem, povrćem, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može pomoći u održavanju stabilnog nivoa energije i poboljšanju raspoloženja.
Pored toga, redovno uzimanje obroka može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što može sprečiti nagle padove energije i raspoloženja koji mogu povećati stres.
Namirnice bogate složenim ugljenim hidratima, kao što su integralne žitarice, smeđi pirinač i ovsena kaša, mogu povećati nivo serotonina. To je neurotransmiter koji pomaže u regulaciji raspoloženja.
Antioksidansi kao što su bobičasto voće, citrusi, zeleno lisnato povrće i orašasti plodovi, mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa u telu.
Takođe, namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama kao što su losos, laneno seme, chia semenke i orasi, mogu pomoći u smanjenju upala i podršci zdravlju mozga.
To može pozitivno uticati na raspoloženje.
Konzumiranje dovoljno proteina iz izvora kao što su nemasno meso, kolagen, riba, jaja, mahunarke i mlečni proizvodi može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi i održavanju energije tokom dana.
Bitno je i izbegavanje kofeina i šećera.
Preterana konzumacija kofeina i rafinisanog šećera mogu dovesti do naglih skokova i padova energije, što može povećati osećaj stresa i anksioznosti. Dovoljno vode tokom dana može pomoći u održavanju optimalnog funkcionisanja tela i uma, što nadalje može smanjiti osećaj umora i razdražljivosti.
Pored vode, biljni čajevi, kao što su kamilica, lavanda i zeleni čaj mogu imati umirujući efekat i pomoći u smanjenju stresa. Čisti suplemenat korena biljke ashwagandhe takođe može umanjiti nelagodnost i povećati produktivnost.
Važno je i vežbanje koje pomaže u oslobađanju endorfina ili hormona sreće. Redovna fizička aktivnost može pomoći u regulaciji apetita i poboljšanju kvaliteta sna.
Uvođenje ovih promena u rutinu može pomoći prilikom upravljanja stresa.
Stres je često povezan sa povećanim apetitom i emocionalnim prejedanjem.
Ashwagandha pomaže u smanjenju nivoa kortizola ili pomenutog hormona stresa, što može dovesti do smanjenja žudnje za hranom i potrebe za prejedanjem.
Takođe, ashwagandha može pozitivno uticati na raspoloženje i smanjiti simptome anksioznosti i depresije. Pored toga, nestabilan nivo šećera u krvi može izazvati žudnju za hranom i prejedanje.
Ashwagandha može pomoći u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, što može doprineti smanjenju apetita i bolje kontroli ishrane. Hroničan umor takođe može dovesti do prekomernog unosa hrane u pokušaju da se podigne energija.
Ashwagandha može povećati nivo energije i smanjiti osećaj umora. Ovo je još jedan metod koji može pomoći u smanjenju potrebe za prejedanjem.
Uvođenje ashwagandhe kao dela strategije za smanjenje apetita može biti korisno, ali je takođe važno usvojiti sveobuhvatan pristup koji uključuje zdrave prehrambene navike.
Kako je već naglašeno, emocionalno prejedanje je ponašanje gde osoba koristi hranu kao način da se nosi sa nekom otežanom okolnošću. Ova vrsta prejedanja može dovesti do povećanja telesne težine i negativno uticati na mentalno zdravlje.
Evo 4 trika kako izbeći emocionalno prejedanje koje možete da prepišete ili jednostavnije – napravite screenshot:
Ključno je prepoznajte okidače!
Ovde bi bilo značajno voditi dnevnik ishrane i beležiti kada, šta i zašto jedete.
Važno je pronaći alternativu za suočavanje sa stresom!
Tu spadaju vežbanje, meditacija, duboko disanje, šetnja, slušanje muzike, čitanje knjige ili razgovor sa prijateljem.
Bitno je jesti svesno!
To znači da treba obratiti pažnju na to šta i kako jedete. Ovo će pomoći u boljem prepoznavanju signala gladi i sitosti.
Planirani obroci i užine su takođe od izuzetne važnosti!
Uvođenjem ovih trikova u svakodnevni život, osoba može bolje kontrolisati emocionalno prejedanje i razviti zdraviji odnos prema hrani.
Emocionalno prejedanje je složen problem koji često proizilazi iz pokušaja suočavanja sa stresom, anksioznošću, tugom ili dosadom.
Prepoznavanje okidača, pronalaženje zdravih alternativa za suočavanje sa stresom, praktikovanje svesnog jedenja, planiranje obroka i razvijanje zdravih navika mogu značajno pomoći u izbegavanju takvog ponašanja.
Ashwagandha kao adaptogena biljka može biti korisna u smanjenju stresa i anksioznosti, što može doprineti smanjenju emocionalnog prejedanja.
Njena sposobnost da stabilizuje nivo kortizola i poboljša raspoloženje može pomoći i u izbegavanju hrane kao sredstva za emocionalno suočavanje.
Integracijom ovih strategija i po potrebi uzimanjem ashwagandhe kao dodatka, moguće je bolje kontrolisati emocionalno prejedanje i razviti zdraviji odnos prema hrani.
Uvek je važno konsultovati se sa zdravstvenim stručnjakom pre nego što se započne sa bilo kakvim novim dodatkom ishrani ili programom za upravljanje stresom.
Bio Solutions DOO
Branka Bajića 9J
21000 Novi Sad
MB: 21797839
PIB: 113079674
069 51 57 530
© All rights reserved, Crux Pure